Dr. Karčić: Mentalitet istočnog pitanja muslimane predstavlja kao strano tijelo, a islam kao stranu religiju


shadow

Dr. Hikmet Karčić bio je gost emisije „Pod nebom vedre vjere“ na BIR televiziji, gdje je govorio o istočnom pitanju.
„Nakon raspada Osmanskog Carstva i dekadencije do balkanskih ratova vidi se kontinuirani proces progona, uništavanja i odbacivanja muslimanskog življa s Balkana. Istočno pitanje je referentni okvir u kojem se ovi događaji mogu razumjeti, cjelokupan taj proces u zadnjih 150 godina na ovim područjima kojim se rješava ne samo pitanje Bošnjaka već i svih muslimana, etničkih Turaka, Albanaca, Pomaka i drugih“, kazao je dr. Karčić.

U razgovoru koji je vodio Nedim Hrbat, dr. Karčić je kazao da za muslimane u ovom procesu nije ostavljeno mnogo prostora.
„Ako gledamo situaciju na Balkanu to je jako pesimistično. Ako gledamo situaciju u BiH većina muslimana koji žive na području BiH žive na području entiteta Federacije. Postoje enklave u Bihaću, Tuzli, Sarajevu, centralnoj Bosni, i Mostaru. Zatim naredna veća grupacija je na području današnjeg Sandžaka, Makedonije i Kosova. Jako mala skupina ljudi živi u Trakiji, tu su etnički Turci, Pomaci. U biti, to su male enklave koje ostaju na Balkanu“, kazao je on.

Naveo je da je mentalitet istočnog pitanja ideologija koja smatra da svi oni koji nisu pravoslavci ili katolici na ovim područjima tu i ne pripadaju.

„To je taj mentalitet u kojem se smatra da mi kao neželjeni element na ovim područjima moramo biti iseljeni, protjerani i vraćeni tamo gdje pripadamo. Tako imate one poznate govore devedesetih godina, a neke čak i u ovom periodu, kada je nama sugerisano da se vratimo u Anadoliju. Ljudi koji su rođeni ovdje? Taj sistem i ideja da je neko ko je musliman pripada Aziji, Istoku, je taj mentalitet istočnog pitanja. Da je Evropa isključivo za nemuslimane, za kršćane. I bitno je napomenuti da je istočno pitanje rješavanje i svih drugih manjina. Roma, naprimjer. Jevreji su također bili dio svih tih procesa“, istaknuo je Karčić.
Kako je naveo, apsolutno je primjetno da se muslimani pokušavaju predstaviti kao strano tijelo, a islam kao strana religija na evropskom tlu.

„To vidimo i danas. Vidimo u situacijama u kojima se navodi da je ezan stran, da je to arlaukanje, da su džamije lokaliteti ostavštine Osmanskog Carstva itd. I zbog toga su džamije uništavane za vrijeme genocida. Džamije, mostovi, svaki ne samo vjerski već i kulturno-historijski elementi koji su se mogli povezati s nekom bošnjačkom, muslimanskom, islamskom kulturnom tradicijom“, kazao je on.

Mentalitet istočnog pitanja ima vlastitu retoriku i rječnik, napomenuo je dr. Karčić.

„Rječnik koji se može povezati s istočnim pitanjem su isključivo promovisale tri kategorije – sloja srbijanskog društva, i u prošlosti i danas. To je intelektualna elita, crkveni službenici i politički subjekti. I danas kad pogledate te ministre policije, odbrane, crkvene službenike itd. vidite isti jezik koji se koristi. Imali smo situaciju u Trebinju prije nekoliko godina kada je lokalni sveštenik kritikovao vlastiti narod rekavši da su se pokvarili, da je mnogo ušlo pogrešnog, turskih običaja, među njih. I sad su ubacili međuljudske odnose u nacionalni kontekst? To je simbolika u svemu tome. Taj način razmišljanja je ušao u mainstream, i u kulturi, i u muzici, i u svakodnevnim govorima… To vidimo i kroz filmove. Na račun muslimana se zeza, smatraju se glupim. To je jedan kompletan sistem dehumanizacije Bošnjaka kao naroda. Bošnjaci su dobri u susjednim kontekstima sve dok su predmet zezancije“, kazao je on za BIR televiziju.

Osvrnuo se i na konstataciju da se radi o dvostrukim aršinima kada su u pitanju religija i politika, što potvrđuje i zakletva u crkvi od strane političkih zvaničnika eniteta RS.

„Područja entiteta RS, Srbija, Grčka, državice pravoslavne, imaju itekako izražen religijski element, u državi, u policiji, u vojsci. Ne samo da je zakletva položena u crkvi, već imate slavu za svaku moguću instituciju u Srbiji i u RS-u. To je isto kao da granična policija BiH održava mevlud konstantno. To bi bio skandal. U ovoj situaciji nema skandala i to je postalo općeprihvatljivo. Ili normalno da narodni poslanik da zakletvu u crkvi“, kazao je Karčić.

On smatra da smo „zvanično sekularna država, ali očigledno da ta sekularnost važi samo za određene ljude i za određene skupine“.

„Mi smo manjina u jednom okruženju i mi smo u situaciji da se moramo brinuti šta će biti s nama ovdje, hoćemo li uopće opstati kao narod. Jer, kad pogledate populaciju, broj stanovnika, enklave gdje se mi nalazimo, to je jako pesimistična prognoza. A sad je pitanje, moramo izabrati bitke koje bijemo i moramo odabrati najbolji trenutak i najbolji modus kako da opstanemo u ovim današnjim okolnostima. A niko u ovom današnjem svijetu nije nikada ni bio, niti će biti dosljedan u nekim tumačenjima, stavovima, i taj osjećaj da mi očekujemo da nam neko drugi nešto uradi i da nam poboljša situaciju i status, to se nikada neće desiti na ovim područjima“, naglasio je, između ostalog, Karčić.

Kazao je i da većina bošnjačkih intelektualaca ne zna šta je istočno pitanje.

„To se nije učilo u školama, na fakultetima, to je naša historija koju mi ne znamo. I tome je doprinio ne samo obrazovni sistem već i naše shvatanje da ljudi koji su van granica Bosne i Hercegovine nisu bliski nama. Dakle, kad posmatramo našu sudbinu, moramo gledati sudbinu Albanaca na Kosovu, etničkih Turaka u Makedoniji, Pomaka u Bugarskoj, Grčkoj, i na taj način moramo shvatati šta možemo očekivati u budućnosti, koji su to pravci kojim idemo i koju poruku i pouku možemo uzeti od njih. Danas pogledajte kosovske Albance, imaju jače državne institucije od nas. Njihovo Ministarstvo vanjskih poslova ima jače kadrove nego naše ministarstvo. Moramo gledati i učiti od drugih naroda koji imaju sličnu sudbinu na ovim područjima i moramo biti spremni za svaki eventualni budući korak“, kategoričan je Karčić.

Na pitanje da li smo izabrali pogrešne bitke, dr. Karčić je odgovorio da u prošlosti jesmo, te da ne možemo i ne smijemo voditi bitke sa svima. Devedesetih godina smo vidjeli da niko neće doći da nas brani, da pomogne, te da se moraju odabrati one bitke „u kojima znamo da možemo maksimalno dobiti ono što želimo“.

„Ono što vidimo u startu jeste da većina ljudi, govorim o političkim subjektima, intelektualnim krugovima u BiH, nisu spremni da kažu koje je realno stanje na terenu. Nisu u stanju da prihvate činjenicu da smo izgubili teritorije u nekim mjestima. Kad budemo svjesni toga da u budućnosti neće biti ljudi u nekim gradovima u tzv. entitetu RS, da tu više neće biti muslimana, neće biti ezana za 20-30 godina, mi već sada moramo razmišljati šta raditi s tim mjestima, s tim teritorijama, kako zadržati našu kulturu, historiju, tradiciju u tim mjestima i kako očuvati sjećanja na ta mjesta. Mi danas možemo otići u neke gradove gdje imate 200 Bošnjaka, ali tu više neće biti 200 Bošnjaka za 10 godina. Biološki sat, velike demografske promjene, odlazak ljudi, čine svoje, ne samo na području RS-a već u čitavoj BiH i moramo odlučiti sada već koji su to najbolji koraci da uradimo u ovom trenutku“, istaknuo je on.
Govoreći o tome koji su koraci mogući u „svijetu istočnog pitanja“, dr. Karčić je kazao da Bošnjaci u svijetu imaju mali broj prijatelja, „imaju velike simpatije, ali jedno su simpatije a drugo prijatelji“.

„Međunarodno pravo, međunarodne konvencije, međunarodni moral ne postoji. Postoji u onoj mjeri koliko ste vi vojno, politički, ekonomski jaki. BiH, Federacija, Bošnjaci, nisu u svijetu ni ekonomski, ni vojno, ni politički jak narod. Hoću da kažem da politika, geopolitika, međunarodna politika, nije moralna, jako je prljava, trenutačno. Nakon određenog vremena svi zaborave na nešto. Ko se danas sjeća šta je bilo na Kipru 1972., 1974. godine?“, naveo je on.

Podsjetio je i na činjenicu da smo mlada država i narod koji je kasno krenuo u afirmaciju.

„Mi smo uvijek živjeli u carstvima, nikad nismo bili sami. Ovo je prvi put da smo sami. Mi smo mlada država, narod koji je jako kasno krenuo u afirmaciju. Naravno to nije krivica ljudi u prošlosti, mi smo u kontekstu koji gledamo bili između Srbije i Hrvatske konstantno. I naše nacionalne institucije konstantno su u borbama bile na koju stranu stati, kako izgraditi nacionalni identitet. Evo hvala Bogu, u zadnjem periodu, mislim da smo kao narod jako mnogo učinili, postigli, po prvi put imamo nacionalni identitet koji je jako dobro izražen, u kojem znamo šta hoćemo, samo nam fali mala doza realističnog posmatranja događaja“, poručio je dr. Karčić u razgovoru za BIR televiziju.

Author

admin