Na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 9. marta je održana tribina i razgovor o temi “Iskustva imamskog rada u povratničkim džematima”. O temi je govorilo osam aktuelnih imama iz povratničkih džemata, pretežno iz manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, među kojima sedam glavnih imama

Tribini i razgovoru prisustvovali su dekan Zuhdija Hasanović i drugi profesori na Fakultetu, studenti, sarajevski imami i ostali gosti. Voditelji i moderator programa bili su Zehra Alispahić i Samedin Kadić.

Učesnici tribine su bili: Omer-ef. Camić, glavni imam MIZ Janja, Samir-ef. Camić, glavni imam MIZ Bijeljina, hafiz Amir-ef. Mahić, glavni imam MIZ Kozarac, Fikret-ef. Čelenka, glavni imam MIZ Prnjavor, Sadet-ef. Bilalić, glavni imam MIZ Gacko, Amel-ef. Kozlić, glavni imam MIZ Rogatica, Mahir-ef. Kevrić, glavni imam MIZ Livno te Omer-ef. Redžić, imam Čaršijske džamije u Prijedoru.

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu je na ovaj način želio dati podršku imamima u povratničkim džematima, zahvaliti im se na njihovoj misijskoj predanosti u imamskom poslu te kroz razgovor s njima dodatno upoznati javnost s izazovima rada u ovim džematima, ali, također, istaknuti i određene prednosti.

Imami su govorili o stanju i perspektivama povratničkih medžlisa te društveno-političkim okolnostima u kojima muslimani tih mjesta žive, potom o podršci koju imaju ili koja izostaje od različitih institucija, budućnosti te izazovima s kojima se susreću njihove porodice i podršci koju im daju.

Nužnost strateškog djelovanja

Nakon predstavljanja te evociranja uspomena iz ambijenta Fakulteta, kojeg su većina alumnisti, imami su djelimično predstavili medžlise u kojima obavljaju svoju službu te dosadašnje i planirane projekte. U toku razgovora istaknuta je značajna podrška Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povratnicima u odnosu na druge bošnjačke institucije.

Osim toga, imami su govorili o ostvarenim i potencijalnim odnosima Zajednice prema imamima u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Glavni imam MIZ Rogatica Amel-ef. Kozlić istakao je, između ostalog, dva segmenta u kojima Zajednica može poboljšati odnos prema imamima na tom području. Riječ je o potrebnoj pomoći imamima kada je riječ o problematici upisa njihove djece u srednje škole te osiguravanje pomoći imamima čija su djeca bolesna. Podijelio je iskustvo o upisu svoje djece u medresu, što je vidio kao rješenje. Tom prilikom je naglasio posebno vrijednu ulogu džematlija oličenu u njihovoj susretljivosti prema imamima. Shodno kazanom, istakao je imperativ Zajednici da strateški pristupa u podršci imamima.

S druge strane, glavni imam MIZ Janja Omer-ef. Camić stava je da se težište postavi na podršku imama Zajednici, pozivajući se na vlastito iskustvo pri tome navodeći primjer vlastite inicijative i borbe za uspostavljanje nastave predmeta Vjeronauka u Janji.

Glavni imam MIZ Prnjavor Fikret-ef. Čelenka ukazao je na potrebu da podrška imamima mora biti institucionalno definisana, a ne tek verbalnog karaktera. Pored toga, ukazao je na problem nedostatka angažmana bošnjačkih kulturnih zajednica na području Prnjavora.

Imami su odgovarali i na pitanje da li bi u dijaspori ili u drugim područjima mimo manjeg bosanskohercegovačkog entiteta obavljali svoju imamsku misiju.

Tome u prilog, glavni imam MIZ Livno Mahir-ef. Kevrić kaže da su njegovi motivi duhovno ukorijenjeni te da se još uvijek vidi na istom mjestu. Također, svakome ko se ne osjeća voljno da ostane negdje preporučuje da to i napusti, a u suprotnom treba dati sve od sebe. A, glavni imam Čelenka je pri tome istakao da promjena mjesta službe i nije potrebna, već je ukazao na mogućnost da pomogne drugima svojim iskustvom. Glavni imam MIZ Janja Camić je dodao da se, pored drugih imamskih iskustava, upravo u Janji doživljava imamom u kompletnom značenju te riječi.

Desetkovanost bošnjačke politike

Imam Čaršijske džamije u Prijedoru Omer-ef. Redžić govorio je o smanjivanju političke moći Bošnjaka sa svakim izbornim ciklusom. Osim toga, ukazao je na semantičku zasićenost riječi ”povratnik”, naglašavajući da je on u Prijedoru već dvadeset godina. Osvrnuvši se na ulogu Zajednice, istakao je da Bošnjaci muslimani traže utočište u džamiji, ali je to za politički status pogubno.

Govoreći o stanju na području MIZ Bijeljina glavni imam Samir-ef. Camić primjećuje da se političke podjele u bošnjačkom korpusu odražavaju i na stanje u povratničkim medžlisima kao što je Bijeljina. Prisjećajući se izazova u vezi s obnovom Atik-džamije u Bijeljini ističe to kao potvrdu bošnjačke nespremnosti da se odgovori takvim izazovima, dok se s druge strane suočavamo sa spremnošću i jasno definisanom strategijom.

Također, glavni imam MIZ Gacko Sadet-ef. Bilalić zaključuje da je bošnjačka politika desetkovana u manjem bosanskohercegovačkom entitetu.

Porodice imama neprocjenjiva podrška

Kada je riječ o zabrinjavajućim demografskim statistikama kako među povratnicima, tako i na nivou države, glavni imam Amir-ef. Mahić je naglasio da kod njega, ipak, preovladava nada. Podsjetio je na ustrajnost Kozarčana u povratku i oživljavanju svoje zajednice nakon agresije. Tome, kako je naveo, svjedoči borba Kozarčana za nacionalnu grupu predmeta, što je uključivalo proteste i pomoć međunarodne zajednice u pritisku na vlasti u manjem bosanskohercegovačkom entitetu. Uz to, podsjetio je da je prvi povratnik u Kozarac bio imam, potom borci Armije, a potom i bivši logoraši.

Imami su, također, istakli iznimnu podršku njihovih porodica u misiji koju obavljaju, a glavni imam Bilalić vidi porodicu kao stub svakog imama. Pored spomenutog, imami su podsjetili na specifične teške događaje i način na koji su ih njihove porodice doživjele.

Osim toga, pojedini su govorili i o načinu na koji se snalaze kada je u pitanju obrazovanje njihove djece u mjestima gdje nema grupe nacionalnih predmeta. O tome je glavni imam Kevrić kazao, referišući se na slučaj Livna, da se, i kada postoje najbolje namjere, vrši određena segregacija bošnjačke djece. Pojašnjavajući problem nepostojanja adekvatnog obrazovanja za bošnjačku djecu, glavni imam Bilalić je kazao da je za svoju djecu izabrao da se školuju u školi prema hrvatskom planu i programu naspram školovanja u Gacku.

Navedeni izazovi, problemi i ostalo su tek dio održane tribine i razgovora s imamima iz povratničkih džemata. S Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu su najavili da će nastaviti održavanje sličnih događaja uz pozive za učešće i drugim imamima iz takvih područja Bosne i Hercegovine.